L. Beethoven Koncerti za glasovir i orkestar: značenje, video, sadržaj, činjenice

L. Beethoven Koncerti za glasovir i orkestar

Klavir je jedan od najvažnijih instrumenata za koji je veliki njemački skladatelj Ludwig van Beethoven napisao djela. Putujući europskim gradovima, glazbenik je stvorio skladbe koje je mogao samostalno izvoditi. Najprofitabilniji žanr za predstavljanje u sekularnom društvu bio je koncert. Za cijelu Beethovenovu karijeru napisao je 7 koncerata za glasovir i orkestar. Povijest i značaj klavirskih koncerata možete naučiti s orkestrom, pročitati mnogo zanimljivih činjenica i poslušati djela na našoj web stranici.

Vrijednost koncertnih glasovirskih koncerata u djelima Beethovena

Ideja obogatiti žanr koncerta i približiti je simfoniji pojavila se mnogo prije nego što je Beethoven počeo skladati. Ipak, u njegovom je djelu klavirski koncert s orkestrom imao priliku razvijati se na novi način.

Vrijeme u kojem je skladatelj živio obilježeno je duhom revolucija i oslobođenja, što nije moglo utjecati na glazbu. Glavne razlike u žanru uključuju:

• Pojavila se jednakost u izražajnosti sa simfonijskim žanrovima. Kompozicija koncerta postavljena je kao simfonija sa solo klavirom.
• Uloga drame se povećala, pojavio se sukob.
• Povratni dijaloški princip.
• Ažuriraj sadržaj.
• Tematski, orkestar ima nešto zajedničko s pjevačem.

U isto vrijeme, struktura koncerta ostala je nepromijenjena, zadržavajući vezu žanra s tradicijom. Tako je Beethoven imao značajan utjecaj na razvoj i formiranje koncertnog žanra.

Zanimljivosti

• Godine 2007., uz sudjelovanje dirigenta Bernsteina, uspio je s Beethovenom snimiti dokumentarni film o koncertima za glasovir.
• Tema drugog dijela prvog koncerta bila je osnova mnogih revolucionarnih pjesama, uključujući i pjesmu "Mladi stražar", koja je bila popularna dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća u našoj zemlji.
• Peti koncert označava prekretnicu u povijesti glazbe, jer je Beethoven samostalno napisao ritam za solistu. Prije toga, ritam na koncertima dopuštao je izvođaču da improvizira na temu koju je postavio skladatelj. Takve kadence pokazale su vještinu i virtuoznost posjedovanja instrumenta. Pisane kadence olakšale su zadatak izvođaču, ali su time i počele ograničavati kreativnu slobodu.
• Beethoven je suprotstavio vlastitu koncertnu glazbu, nazvavši je obdarenom dramatičnim značenjem. Vjerovao je da je druga glazba prazna i prazna.
• Na prvom koncertu, Beethoven je upotrijebio pravu britansku himnu.

Koncert za glasovir i orkestar №1

Prvi koncert je 15. sastav skladatelja. Kompozicija je nastala za vrijeme aktivnih turneja po Europi, prvi put je publici u Pragu prikazan esej. Dvije godine kasnije Beethoven je dovršio svoj rad i govorio 2. travnja 1800. u Beču. Kritičari su u radu vidjeli veliku količinu ljepote i ljepote. Godine 1833. rezultat je tiskan.

Tonalnost rada u C-duru. Kompozicija je karakteristična za koncertni žanr, odnosno ima tri dijela:

1. Allegro con brio. (Brzo s vatrom)
2. Largo (ždrijeb)
3. Allegro scherzando (Brzo razigrano)

Prvi dio otvara se laganim orkestralnim zvukom, vodeću ulogu imaju žičani instrumenti. Elegantni i virtuozni klavirski dio, orkestar ga samo malo podupire.

Drugi dio u potpunosti odražava Beethovenov stil. Glazbenu temu izvodi solist. Cantilena se gradi ritmički slobodno, povremeno postoje pauze, koje dodaju dramu.

Treći dio je napisan u obliku ronda. Ples je glavna kvaliteta glazbe. Glazbene teme poput slika u kaleidoskopu neprestano se mijenjaju. Čini se da prevladava improvizacija, ali to je samo pojava, ali ne i stvarnost. Posebnu ulogu igra šaljiv i jednostavan kod. Na trenutak orkestar utihne, konačna se milost ispostavi lažnom, a nakon dugog fermata orkestar u potpunosti dovrši skladbu.

Mnogi muzikolozi primjećuju da prvi koncert ima brojne sličnosti s djelima drugih skladatelja bečke klasične škole. To potvrđuju zaglađeni kontrasti, prisutnost humora. Ipak, čak iu ranim radovima već se mogu pratiti tehnike karakteristične za pisca.

Klavirski koncert s orkestrom №5

Kompozicija je nastala u teškoj situaciji za Austriju, točnije 1809. Tada je Europu zarobila bitka s Napoleonom. Beethoven je, u užasu, pisao svom prijatelju da je Beč opsjednut, u opadanju i pustoši. Premijera koncerta, zakazanog za ljeto, održana je tek u prosincu 1811. godine. Dvorana se radovala, iako su se neki žalili na dugo trajanje posla. Rad je objavljen u tisku pod naslovom "Veliki koncert za glasovir i orkestar".

Unatoč velikoj veličini, struktura rada je klasična, pa se sastoji od tri dijela:

1. Allegro (uskoro)
2. Adagio un poco moto (Sporo)
3. Allegro non tanto (Uskoro dolazi)

Prvi se dio otvara briljantnim solo klavirom. Orkestar snažno preuzima solista i služi kao potpuna zvučna potpora solističkim odlomcima. Jasno je pratio marš intonacije. Glazbena tema igra formativnu ulogu i dalje se pretvara u himnu koja će biti prekinuta. Došlo je do komplikacija sukoba. Korištenjem dijaloške tehnike skladatelj razvija glazbenu misao, dovodeći je do logičnog zaključka.

Drugi i treći dio se izvode bez prekida. Srednji dio ispunjen je prosvjetljenjem, njegov karakter je intiman, delikatan i profinjen. Melodija kao da odiše toplim svjetlom, nakon toga zvuči gudački kvintet, sličan po žanru zborskoj glazbi. Ipak, profinjena i graciozna glazba ustupa mjesto dinamičnoj, patetičnoj melodiji. Šifra dijela je mala, na temelju kretanja prema dolje. Mala hrpa nakon pauze kombinira drugi i treći dio.

Tema trećeg dijela karakterizira nenadmašan kontrast i dinamički razvoj. Istodobno je karakteriziraju maniri i ponos. Zvuči ne samo u jednom solo instrumentu, nego iu orkestru koji još jednom naglašava njegov značaj.

Poseban vrhunac rada može se smatrati dodavanjem timpana u kodu trećeg dijela. Ovaj alat dopustio je prenijeti atmosferu buke bitaka, koja se postupno spuštala. Mir i sklad ponovno vladaju na planeti.

Korištenje glazbe u kinu

Beethovenovi glasovirski koncerti mogu odražavati skladateljev bogati unutarnji svijet, koji je ispunjen nezamislivom strašću za kreativnošću. Već u ranim koncertima moglo se čuti glazbene trikove tipične za skladatelja. Kasnija djela otkrivaju njegov beskrajni talent kako bi se sukobila glazba.